Pretraga Dokumenata

Hrvatska komora primalja zatražila je mišljenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o Prijedlogu stručnog nazivlja za Odobrenja za samostalan rad (licence)

• Prijedlog nazivlja za Odobrenja za samostalan rad (pdf, 256.39 KB)

• Primaljski vjesnik br. 11 – prvi dio

• Primaljski vjesnik br. 11 – drugi dio

• Primaljski vjesnik br.10

Dvije članice Hrvatske udruge primalja predstavljale su hrvatske primalje na sastanku Europskog udruženja primalja (EMA) u Ljubljani.
Sastanak je započeo pozdravnim govorom predsjednice Déirdre Daly. Na sastanku je prisustvovalo 19 predstavnica zemalja s pravom glasa, te predstavnice iz Švicarske, Makedonije i Hrvatske. EMA je organizacija koja predstavlja 23 zemlje, 81 316 primalju, te preko 4 714 782 poroda godišnje (podatci za 2007.)

Na skupu je pozdravni govor održala predsjednica Udruženja medicinskih sestara i pimalja Slovenije, te predsjednica sekcije primalja Anita Prelec.
Govor je održao i predstavnik Parlamenta u EU gospodin Peterle, koji je govorio o ulozi EMA-e u poboljšanju zdravstvenog stanja žena, te zajedničkoj suradnji i mogućnostima s Europskim Parlamentom.

Predsjednica EMA-e je upoznala prisutne s činjenicom da nakon sastanka u Ljubljani njen mandat prestaje, te da se na natječaj za novu predsjednicu EMA-e nije nitko prijavio. Naglasila je da su u ovom slučaju donesene hitne mjere odnosno procedura za prijavu kandidata.
Prihvaćen je prijedlog da ukoliko se nitko ne javi do drugog dana sastanak do devet sati, dopredsjednica EMA-e preuzme mjesto predsjednice, te da jedan član /ica Predsjedništva preuzme mjesto dopredsjednika/ce.

Sukladno dnevnom redu sastanka razgovarali smo o izjavi EMA-e o antenatalnoj skrbi, koju smo doradili i izglasali, a koja promiče samostalnost primalja u antenatalnoj skrbi fiziološke trudnoće. Ova izjava je posebno važna za zemlje koje nemaju antenatalnu skrb organiziranu sukladno Direktivama EU.

Govorilo se o suradnji s EBCOG-om ( European Board and College of the Obstetrics and Gynaecology), te podršci koju spomenuta institucija nudi EMA-i. Planiraju se zajednički projekti, te bolja suradnja između dvije organizacije, odnosno suradnja između opstetričara, primalja i žena (obitelji), gdje je svaka komponenta važna i mora aktivno sudjelovati u donošenju odluka.

Razgovaralo se o utjecaju alkohola na trudnoću odnosno na nerođeno dijete. Po najnovijim podatcima čak i minimalna količina alkohola (npr. jedna čaša vina dnevno) ima negativan utjecaj na nerođeno dijete. Europski podatci i statistika vezana uz alkoholizam sve su lošiji, te je alkoholizam postao jedan od vodećih problema u EU, a o ovom se problemu sve manje govori, pa čak i ako smo ga svjesni. Prema anketi provedenoj među članicama EMA-e u 15,4% zemalja fetalni alkoholni sindrom ne postoji, što znači da ga iste zemlje nisu niti svjesne. 9. rujna se inače obilježava Svjetski fetalni dan bez alkohola. Namjerno je izabran 9.9. jer simbolično ukazuje na to, da se tijekom 9 mjeseci trudnoće ne smije konzumirati alkohol.

Govorilo se o članstvu EMA-e u „Health Forumu“ te važnosti ispunjavanja upitnika jer jedino na aktivan način možemo ostati dio ove organizacije.
Prezentiran je novi Strateški plan EMA-e, po kojem bi sve članice EMA-e imale pravo glasa (bez obzira jesu li dio EU ili nisu), te je prezentiran financijski plan i nužno povećanje članarine kroz 10 godina. Sljedeće godine članarina će se povećati za 25%.

Prema novom prijedlogu, svaka zemlja može imati dvije članice koje se unaprijed moraju sastati i raspraviti o glasanju na sastanku. Svaka zemlja ima samo jedan glas, bez obzira na to koliko ima udruženja unutar zemlje.

Glasalo se za mjesto održavanja sljedeće edukacijske konferencije (organiziraju se svake 3 godine) i izglasano je da se sljedeća konferencija održi u Potrugalu/ Madeira Island u listopadu 2010. godine.

Sukladno hitnim mjerama donesenim za potrebe izbora predsjednice, na mjesto predsjednice EMA-e izabrana je Mervi Jokinen iz Velike Britanije (dosadašnja dopredsjednica), te je na mjesto dopredsjednice izabrana Susane Simon iz Njemačke (dosadašnja članica Predsjedništva). Na mjesto članice Predsjedništva izabrana je Anita Prelec iz Slovenije.

Slijedeći sastanak EMA-e održat će se u Švedskoj, u rujnu 2010. godine.

Kristina Ladiš
Barbara Finderle

Krajem ožujka u Kölnu je održan sastanak primalja CER-e. Na samom početku sastanka, dobrodošlicu nazočnima zaželjele su domaćini Ute Lange i Ute Wronne. Mary Higgins, predsjedavajuća CER-e, pridružila se primaljama zemlje domaćina u pozdravu dobrodošlice i ujedno zahvalila Njemačkoj udruzi primalja na njihovoj dobrodošlici i pozivu u Köln.

Sastanku su prisustvovale 23 primalje, dok su odsutnost unaprijed ispričale kolegica Anita Prelec iz Slovenije, Sally Millar iz Irske, te Gill Barber RCN iz Velike Britanije.

U nastavku možete preuzeti Izvještaj

• Izvješće sa sastanka delegata primalja CER-e (pdf, 30.57 KB)

9.-10.7.2009. g. održana je u Zagrebu TAIEX radionica, u organizaciji Europske komisije – TAIEX (Technical Assistence Information Exchange Instrument) u suradnji sa Hrvatskom komorom primalja. Kao predavači su bili prisutni istaknuti stručnjaci iz inozemstva Thomas Keighley, Deirdre Daly, Adriaan Korver, Frits Tjadens, Marian Van Huis, Kerstin Belfrage i Anita Prelec.

Cilj radionice je uspostavljanje strategije koja je potrebna kako bi se obrazovanje primalja i primaljska struka uskladili s onima u Europskoj uniji, i to kroz:

1. uspostavljanje općeg obrasca djelovanja;
2. razvoj novog plana i programa obrazovanja;
3. razvoj nove prakse u struci;
4. učenje kako se nositi s neizbježnim promjenama;
5. obuku predavača.

• Završni izvještaj voditelja radionice g. Fritsa Tjadensa na hrvatskom jeziku (pdf, 241.6 KB)
• Završni izvještaj voditelja radionice g. Fritsa Tjadensa na hrvatskom jeziku (pdf, 682.62 KB)

SASTANAK EUROPSKIH PRIMALJSKIH REGULATORNIH TIJELA
Drugi sastanak, Bruxelles, 20. studenog 2009. godine

Izvještaj

Sažetak

Nakon prvog sastanka u Londonu 22. svibnja 2009. godine, drugi sastanak Europskih primaljskih regulatornih tijela održao se u Bruxellesu 20. studenog 2009. godine. Organizator je bila Francuska komora primalja, a domaćin je bio Europski gospodarski i socijalni odbor. Ovaj događaj je osmišljen radi jačanja suradnje između europskih primaljskih regulatornih tijela s ciljem poboljšanja skrbi za žene korištenjem usluga primalja.

Skupu je nazočilo 48 predstavnika iz 17 europskih zemalja. Među prisutnima bili su i predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Europske komisije. Predstavnicima su se putem video poruka pridružila i četiri člana Europskog parlamenta.

U Bruxellesu je pozornost skrenuta na inicijative EU-a vezane za propise o primaljama. Raspravljalo se o nadolazećoj reviziji Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija, za koju neki delegati smatraju da zahtjeva ažuriranje kako bi se stavio veći naglasak na interese žena i zdravlje djece. Također se raspravljalo o zelenoj knjizi o budućnosti europskih zdravstvenih djelatnika i mogućnosti IMI sustava da poboljša razmjenu informacija između nadležnih tijela.

Predstavljeni su rezultati druge ankete o primaljskoj struci u Europi. Delegati su se složili da se formiraju dvije radne skupine. Prva skupina će raditi na komunikaciji unutar regulatornih tijela i razmjeni informacija, dok će se druga skupina fokusirati na politiku i promicanje rada organizacije.

Sudionici

14 od 17 prisutnih zemalja su članice Europske unije. Jedna država nije u EU-u ali je obuhvaćena europskim pravilima o slobodnom kretanju (Švicarska), druga je kandidatkinja za članstvo (Hrvatska), a posljednja, Norveška, pripada Europskom gospodarskom prostoru.

Švicarska i Poljska nisu bile prisutne u Londonu i pridružile su se mreži po prvi puta. Isprike su primljene od Cipra i Bugarske.

Zastupljene države: Ujedinjena kraljevina, Francuska, Austrija, Švicarska, Irska, Španjolska, Norveška, Hrvatska, Italija, Poljska, Slovenija, Belgija, Portugal, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Malta.

1. Pozdravni govori

Bryan Cassidy, predsjednik Odjela za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Marie-Josée Keller, predsjednica Francuske komore primalja i
prof. Jane Tunstill, članica Vijeća NMC–a

2. Izazovi pri provedbi Direktive 2005/36/EZ, Thomas Wiedmann, administrator zadužen za primaljsku struku, Jedinica za regulirane profesije, Opća uprava Europske komisije za unutarnje tržište

Thomas Wiedmann napravio je prezentaciju o Direktivi 2005/36/EZ koja će biti ocijenjena idućih mjeseci. Podsjetio je sudionike na pravila EZ-a o priznavanju primaljskih kvalifikacija, ističući da je primaljska profesija jedna od sedam struka za koju je moguće automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija. Čak i ako se cijeli sustav čini kompliciranim, provedba tog dijela Direktive funkcionira jako dobro u praksi: u svojoj karijeri susreo se samo s jednim problemom kod automatskog priznavanja u Europskoj komisiji. Naglasio je važnost ove mreže primaljskih regulatornih tijela za Europsku komisiju: ona omogućuje povezivanje s pravim osobama zaduženima za primaljsku struku.

Objasnio je pravila koja se primjenjuju na opći sustav i kompenzacijske mjere koje se mogu izreći. Ako se uvede testiranje, moraju se uzeti u obzir sve vrste stručnih kvalifikacija i iskustva koja osoba već ima. Ako su razlike i dalje značajne, kandidati moraju imati koristi od određenih kompenzacijskih mjera u premošćivanju razlika.

Dvije grupe su odgovorne za provedbu Direktive: odbor za priznavanje stručnih kvalifikacija i nacionalni koordinatori. Europska komisija se nada da će nacionalni koordinatori dati regulatorima odgovarajuće i dovoljno transparentne informacije. Regulatori se trebaju pozivati na njih ako predstavljaju problem pri provedbi Direktive.

Izvješće o provedbi direktive trebalo bi biti objavljeno najkasnije 2012. Europska komisija ima za cilj eventualno objaviti izvješće 2011. 2010. održat će se konzultacije. Bilo bi dobro imati izvješće o iskustvu primaljskih regulatornih tijela do sredine/ druge polovice 2010. Gospodin Tiedje vjeruje u važnost takve mreže za izradu konkretne preporuke Europskoj komisiji.

Rezultat evaluacije može biti izmjena Direktive 2005/36/EZ, ali to ipak mora biti potvrđeno. Stupanje na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. predstavlja priliku za promjenu, rekao je gospodin Wiedmann. Nije više potrebno načelo jednoglasnosti da se modificira tekst. Pravilo kvalificirane većine olakšat će izmjenjivanje Direktive.

Tijekom rasprave Thomasu Wiedmannu postavljeno je pitanje o jezičnim provjerama, budućem korisničkom priručniku, stanju slobode pružanja usluga i kvalifikacijama stečenima prije pristupanja zemlje Europskoj uniji.

Korisnički priručnik trebao bi biti objavljen krajem studenoga, rekao je gospodin Wiedmann. Bit će preveden na sve jezike EU-a. Kodeks ponašanja već je objavljen i dostupan je na web stranici Komisije.

Za privremene stručne usluge nema provjere kvalifikacija. Samo je potrebna jednostavna izjava. Slučajevi kad je diploma ili izobrazba završena prije referentnog datuma ostaju teško pitanje. Europska komisija u prošlosti je poticala priznavanje kvalifikacija, ali sada to više nije slučaj.

Ako primalja ne zna komunicirati s pacijenticama, nadležno tijelo mora priznati da takva osoba nije kvalificirana. Uspjeh na jezičnom testu ne može biti uvjet za registraciju i to ne bi trebalo kočiti cijeli sustav. Prema Thomasu Wiedmannu, ljudi mogu brzo naučiti jezik koji im je potreban za posao.

3. IMI sustav i primaljska struka, Nicholas Leapman, voditelj Jedinice za administrativnu suradnju i mrežu država članica, Opća uprava Europske komisije za unutarnje tržište

IMI sustav nudi upravama država članica višejezični, otvoreni i fleksibilni alat za uzajamnu pomoć i razmjenu informacija potrebnih za učinkovitu primjenu Direktive 2005/36/EZ.

Izradila ga je Komisija u vrlo uskoj suradnji s nadležnim tijelima za izradu i razvoj softvera. IMI sustav nije baza podataka, ali koristi tehnologiju baze podataka. Nakon što zahtjev bude riješen, važno je reći da osobne informacije više ne ostaju u sustavu. Veliki iskorak predstavlja uklanjanje jezičnih barijera. Na primjer, odgovor na upit prevodi se na jezik tijela koje podnosi zahtjev. Također je moguće poslati samo goli tekst s automatskim prijevodom. Sustav ima određena ograničenja, ali omogućava da se shvati bit. Komisija razvija “umjetnost mogućeg” u sklopu IMI-ja.

Dana 28. prosinca trebala bi stupiti na snagu nova verzija IMI sustava. Kriteriji pretraživanja bit će napredniji. Bit će moguće dobiti naziv nadležnog tijela za primalje, pod uvjetom da svako nadležno tijelo poveže svoje ime s ključnom riječi “primalja”. EK planira proširenje sustava na sve direktive koji uključuju razmjenu informacija.

4. Zelena knjiga o zdravstvenim djelatnicima: rezultati i popratne aktivnosti, Marta Abrantes, dužnosnica za politiku, Opća uprava Europske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača

Predstavljeni su preliminarni rezultati zelene knjige o zdravstvim radnicima, s naglaskom na sudjelovanju zdravstvenih regulatora. Glavni odgovori dolaze iz Njemačke, Francuske i Irske. Izvješće o savjetovanju trebalo bi biti objavljeno do kraja jeseni. Belgijsko predsjedništvo (druga polovica 2011.) detaljno će se baviti tom temom.

5. Razmjena informacija o spremnosti za praksu: primjer Irskog sestrinskog odbora, Ursula Byrne, v.d. direktora Sektora za regulativu (Irski sestrinski odbor)

6. Poruke iz Europskog parlamenta

Četiri predstavnika Europskog parlamenta poslalo je svoje video poruke u znak podrške ovom skupu.

• Malcolm Harbour (UK), predsjedavatelj Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
• Francoise Grossetete (Francuska), članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i zdravstvenu ispravnost hrane.
• Antonyia Parvanova (Bugarska), dopredsjednica liberalne političke grupe (ALDE).
• Elisabeth Morin-Chartier (Francuska), dopredsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova

7. Anketa o regulaciji primaljstva u Europi, 2. izdanje, Julie-Jeanne Regnault, referent za pitanja EU-a (Francuska komora primalja)

8. Interne aktivnosti i program rada foruma, David Hubert, savjetnik za međunarodnu politiku (NMC)

Svi sudionici složili su se da je nužno nastaviti suradnju na neformalan, fleksibilan i troškovno učinkovit način. Složili su se oko osnivanja dvije radne skupine:

1. radna skupina za politiku – usmjerena na sadržaj. Radna skupina za politiku posebice treba raditi na poboljšanju Direktive 2005/36/EZ (izvještaj: sredina 2010., ocjena: 2012.) i pokušati ubaciti članak o sustavu upozorenja u Direktivu.
2. radnu skupinu “vidljivost i komunikacije”. Ona će odlučivati o budućoj web stranici, datumima i mjestima budućih sastanaka…
   NMC i ONSF će dati aktivnu podršku svakoj radnoj skupini (resursi).

Regulatori su se dogovorili da će pokušati organizirati dva sastanka godišnje. Sljedeći sastanak trebao bi se održati u svibnju 2010. Prijave za domaćina idućeg sastanka treba dostaviti idućeg mjeseca.

9. Završni govor, Marie-Josée Keller

Kristina Ladiš, primalja

• Sastanak europskih primaljskih regulatornih tijela (pdf, 119.55 KB)

U Sollentuni, predgrađu Stockholma u organizaciji Švedske udruge primalja i Švedske udruge zdravstvenih djelatnika odrţan je godišnji sastanak Europskog udruţenja primalja…

• Izvještaj sa sastanka Europskog udruženja primalja (pdf, 164.09 KB)

12. studenog 2010. u Šempetru pri Gorici održan je stručni sastanak primalja Slovenije.

Kroz cjelodnevnu edukaciju primalje Slovenije, uz mnoga zanimljiva predavanja, predstavile su članstvu prijedlog Etičkog kodeksa za primalje.

Kodeks koji će Udruga primalja Slovenije usvojiti pripremljen je po kriterijima slovenskih primaljskih zakona, a temelji su mu u Etičkom kodeksu ICM-a (do sada su koristile prijevod Etičkog kodeksa ICM-a).

Kroz 7 načela je prikazan lik i djelo primalje te posebno osobnosti i profesionalni identitet primalje.

U Sloveniji je provedena studija o primaljskom modelu skrbi. Iako je projekt još u tijeku, prikazani su rezultati koji su do sada dobiveni, a obuhvaćeni su anketom. U zaključku kažu kako je za one koji izvode takvu skrb taj način puno zahtjevniji (u smislu stalne psihičke i fizičke raspoloživosti ženama), ali kontinuirna skrb (dakle, antenatalna i perinatalna) dovodi do većeg zadovoljstva žena svojim iskustvom poroda, proteže se i na više prednosti u poslijeporodnom periodu (dobra uspostava dojenja, pravovremeno prepoznavanje poslijeporodne depresije …), a nije zanemariv ni pozitivan utjecaj na zadovoljstvo primalja, kao i veća autonomija u obavljanju primaljskog posla.

Jedno od najinteresantnijih predavanja bilo je predavanje prof. Pajntara Porod u hipnozi.

Predavanje je potkrijepio izvođenjem hipnoze nad jednom primaljom-trudnicom, koja je bila na skupu i koja se tome bila voljna podvrći.

Hipnoza, kao fizički i psihološki relaksant može učiniti porođaj humanijim, potreba za farmakološkim smanjivanjem bolova je znatno smanjena, hipnoza neće ukinuti niti smanjiti normalne odgovore tijela, dapače, omogućuje brzu i prisnu vezu majke i djeteta nakon poroda, a pomaže i u pripremi trudnice za porod i poslijeporodno razdoblje.

Prof. Pajntar za hipnozu koristi glas. U hipnozi žene ne spavaju niti su u nesvijesti. One su u stanju promijenjene svijesti, u kojem dopuštaju da se stvari događaju u sferi podsvijesti lakše nego bi se dogodile svjesno. Kada je žena duboko opuštena, sugestije koje prima od hipnotizera puno lakše djeluju. A poslijehipnotičke sugestije djeluju kad se izađe iz hipnotičkog stanja.

Inteligentnije žana se lakše podvrgavaju hipnozi.

I na kraju, ono što je za nas jako važno, prof. Pajntar misli kako hipnozu vrlo jednostavno i učinkovito mogu koristiti primalje u svom poslu u rađaonici.

Pa je tako, svima nama znana, moja draga prijateljica i kolegica Gordana iz Ljubljane hipnotizirala ženu u porodu. I onda ju nije mogla (nije znala) izvesti iz hipnoze. I jako se je uplašila.

No, sve je dobro završilo, ali taj događaj još i danas rado prepričavaju.

Ono što me na stručnim skupovima u Sloveniji fascinira je slijedeće: dvorana je cijeli dan jednako puna. Te primalje zaista dođu naučiti i njihovo prisustvo na svim predavanjima je na neki način i dokaz kvalitete provedene edukacije.

A potvrdnice, kojima dokazuju prisustvo dijele prije odlaska kući.

Možda bismo i mi iz toga mogle nešto naučiti.

Erika Spirić, viša primalja