IZVJEŠTAJ
Izvršni sažetak
Midwifery regulators iz osamnaest europskih zemalja sastali su se u Londonu kako bi razgovarali o načinima suradnje radi poboljšanja sigurnosti žena i djece diljem Europe. Sastanak se fokusirao na izazove postavljene europskim legislativama o slobodi kretanja profesionalaca Europom. Razgovaralo se o razlikama između školovanja primalja i djelokruga primaljske prakse između europskih zemalja te važnosti razmjene informacija o primaljama među zemljama.
Prisutni su pozdravili inicijativu razvoja mreže informacija European midwifery regulators koju su pokrenuli French Order of Midwives i NMC (Nursing and Midwifery Council). Cilj je takve mreže poboljšati razmjenu najboljih praksa između regulatora i koordinirati zajedničku komunikaciju s donositeljima odluka EU o pitanjima od zajedničkog interesa, posebice u odnosu na zakonodavstvo EU.
The Nursing and Midwifery Council (NMC) bio je domaćin prvog sastanaka European midwifery regulators održanog 22. svibnja 2009. Cilj je bio okupiti European midwifery regulators s ciljem jačanja suradnje u sljedećim područjima:
- razmjeni informacija i iskustava o regulativama primaljske profesije širom EU
- razmjeni informacija o načinima školovanja primalja koje migriraju
- raspravi o zajedničkim pitanjima EU koja utječu na edukaciju i praksu primalja
- usuglašavanju oko pitanja koja se odnose na javnu sigurnost i na utjecaj na europski program
- raspravi o uspostavljanju neformalne mreže European midwifery regulators
Zemlje sudionice
Bila su 42 sudionika iz osamnaest europskih zemalja, koje je izabrao NMC and the Ordre National des Sages Femmes. Dodatno su sudjelovale: Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Malta, Norveška, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Prisutni su pozdravili inicijativu razvoja neformalne mreže European midwifery regulators koju su pokrenuli French Order of Midwives i NMC.
Cilj je takve mreže poboljšati razmjenu najboljih praksi između regulatora i koordinirati zajedničku komunikaciju s donositeljima odluka EU o pitanjima od zajedničkog interesa, posebice u odnosu na zakonodavstvo EU.
Sastanak je bio podijeljen na dva dijela:
- U jutarnjem dijelu sudionike se informiralo o zajedničkim pitanjima. Predstavljena su zbivanja na europskoj razini, analiza ankete o primaljskim regulativama u Europi te uvod o razmjeni informacija u Skandinaviji.
- U popodnevnom dijelu sudionici su imali priliku raspravljati i razmijeniti ideje u okviru radionica: obrazovanje i praksa; uzajamno priznavanje kvalifikacija; razmjena informacija o provedbi prakse.
1. JUTARNJI DIO
1.1. Pozdravni govor prof. Tonyja Hazella (predsjedatelja NMC-a) i gđe Marie-Josée Keller (predsjednice ONSF-a)
Predsjedatelj i predsjednica iskazali su oduševljenje što prisustvuju sastanku i pozdravili goste. Naglasili su važnost izgradnje bolje povezanosti između sudionika.
1.2. Prezentacija o glavnim pitanjima EU za primaljstvo – Julie-Jeanne Régnault
- Rasprava o pitanjima: prava pacijenata Direktive; zeleni papir; evaluacija u Direktivi 2005/36, IMI project, HPro Card i HPCB.
- Otvorena rasprava: nekoliko sudionika izrazilo je interes za Kodeks ponašanja koji je objavila Komisija u vezi s Direktivom 2005/36, priliku za ocjenu Direktiva i posebice izmjene i dopune Annexa V.
1.3. Prezentacija o mogućnosti da se stvori mreža European midwifery regulators – Christina McKenzie
- Stanje: nepostojanje struktura koje donose primaljski regulatori zajedno na europskoj razini; u vezi s tim upućivanje pitanja nadležnim tijelima.
- Povijest razvoja projekta: poticaj iz NMC-a i ONSF-a.
- Struktura: želja za neformalnom strukturom mreže; moguće je više struktura u budućnosti ako to bude potrebno; jednom ili dva puta godišnje sastanci s koordinatorima volonterima.
Ciljevi:
- Bolje poznavanje regulatornih sustava diljem Europe.
- Ti prioriteta: razmjena informacija o provođenju prakse; sustav registracije, koji uzima u obzir dobar karakter i zdravlje (psihičko); promjene u Direktivi 2005/36.
Otvorena rasprava:
- Potpora za postavljanje mreže.
- Treba komunicirati koliko god je to moguće.
- Nekoliko sudionika objasnilo je kako se uključiti u mrežu u odnosu na ciljeve mreže i na ciljeve European Midwifery Association (EMA).
- Irska i Italija ponudile su se da budu domaćinima idućeg sastanaka.
1.4. Prezentacija rezultata ankete o European midwifery regulators – David Hubert
- Dvadeset zemalja odgovorilo je na anketu pokrenutu početkom 2009.
- Studija je dotaknula prirodu nadležnih vlasti, statistiku o zaposlenicima, kompetencije o regulatoru i razloge za sankcije.
Otvorena rasprava:
- Potreban je oprez pri tumačenju statistike. Primjerice Irska ima 29% primalja školovanih u inozemstvu. To se ne može tumačiti tako da su 29% primalja stranci – većinu od njih čine Irci s UK-kvalifikacijom. Anketa bi trebala utvrditi nacionalnost primalja te podrijetlo njihovih kvalifikacija.
- Potražiti mogućnost da EU financira proširenje istraživanja.
- Objasniti što znače “zdravstveni razlozi” u kontekstu sposobnosti za rad.
* NMC misli na slučajeve alkoholizma, ovisnost o drogama ili ozbiljne psihičke bolesti.
* Cipar daje upit o slučaju gluhe primalje koja se želi registrirati.
1.5. Prezentacija o razmjeni informacija u Skandinaviji – Per Haugum
- U Norveškoj su 3434 primalje i 118.000 medicinskih sestara.
- Godine 1950. u skandinavskim zemljama napravljen je sporazum, izmijenjen 1993., o slobodi kretanja za zdravlje profesionalaca.
- Skandinavske zemlje imaju liste na kojima su profesionalci pod sankcijama u pojedinim državama. Te liste nisu javne i informacije su dostupne samo prilikom zapošljavanja.
- HPCB: izraditi certifikate za aktualni profesionalni status i memorandum o proaktivnoj razmjeni informacija.
Otvorena rasprava:
- Kako se nositi s osjetljivim dokumentima, čiji se broj posljednjih godina povećao?
- Što je točno informacijama koja se dijeli s drugim vlastima?
2. Popodnevni dio
Sudionici su bili podijeljeni na tri skupine u kojima su uspješno sudjelovali u tri tematske radionice.
2.1. Razmjena informacija o provedbi prakse te ostalih informacija. Predsjedavajući: Ian Todd. Izvjestitelj: Katerina Kolyva
- Pitanja raspravljena tijekom radionice bila su: kako informirati druga tijela kada profesionalac dobije stručne sankcije? Koja se vrsta informacije može dijeliti?
Naglašene su također napetosti između cilja zaštite žena i djece te u skladu sa zakonima zaštite podataka, kao i načelo pretpostavke da je osoba nevina.
2.2. Obrazovanje i praksa. Predsjedavajući: Michelle Lyne. Izvjestitelj: Karmela Lloyd
- Na radionici se govorilo o razlikama u obrazovanju i kompetencijama. Razmjenjivala su se iskustva o kućama za porođaje. U nekim zemljama takve kuće još uvijek ne postoje. Naširoko se raspravljalo o slučaju diplomiranih primalja koje ne rade nekoliko godina.
Sudionici su raspravljali o nedostacima obrazovnog programa primalja nakon završenog osnovnog školovanja za medicinsku sestru i o tome tko bi trebao educirati primalje. U nekoliko zemalja primalje ne educiraju diplomirane primalje. - U nastavku rasprave govorilo se o tome da neke zemlje nemaju samostalno primaljstvo.
2.3. Sloboda kretanja i uzajamnog priznanja. Predsjedavajući: Marianne Benoit Truong Canh. Izvjestitelj: Darren Shell
Problemi
- Opće je uvjerenje da se Direktive određuju individualno prema migrantima, a ne prema javnosti/sigurnost pacijenta.
Pitanje provjere jezika svi su sudionici doživjeli kao ozbiljan problem. - Izražena je zabrinutost o stečenim pravima i podnositeljima zahtjeva za sposobnost za rad za one koji bi se registrirali ovim putem.
- Nedostatak kompenzacijske mjere (adaptacija i testovi sklonosti) zajednička je tema, iako neke zemlje pogađa puno više od drugih.
- Iskrsnulo je pitanje povjerenja. Zahtjevi postavljeni na nadležna tijela po Direktivama zasnivaju se na pretpostavci da regulatori moraju vjerovati jedni drugima i izdavati dokumentaciju.
- Pojavio se osjećaj da etička strana migracije medicinskih sestara i primalja nije dovoljno transparentna, osobito negativni aspekti.
- Zahtjevi za dobar karakter: pravni sustavi u nekim zemljama ne povezuju se s regulatornim sustavom, što znači da ako primalja počini kazneno djelo regulator neće biti obaviješten.
- Prijenos u Direktivi: ustanovljeno je da neke zemlje nisu dovršile postupak prijenosa direktiva, te se dokumentacija i izdavanje certifikata pozivaju na direktivu koja je u međuvremenu ukinuta.
Rješenje problema
- Postignut je dogovor da bi bilo puno učinkovitije raditi i lobirati kao skupina, a ne pojedinačno.
- Prijeko je potrebno utvrditi najbolji put kojim bi se u predvorju Europske komisije podigla važnost pitanja o pacijentima, sigurnosti majke i djeteta, i kojima bi se potencirao utjecaj na bilo koje promjene u Direktivi.
- Popis konkretnih primjera o pitanjima od interesa treba biti formuliran u cilju potpore tom lobiranju.
- U svim zemljama problem je provjera jezika. Prijedlog je bio da jezik treba biti dodan kao kompetencija u dodatku o Direktivi (za sestrinstvo i primaljstvo).
- Periodične obnove registracija i može se promatrati kao najbolja praksa.
- Pravo na registraciju ne bi trebalo biti isto kao i pravo na zaposlenje i poslodavci imaju veliku odgovornost osigurati da zdravstveni djelatnici koje zapošljavaju budu sposobni za rad. Jedna od odgovornosti regulatora jest donijeti jasne smjernice za poslodavce i istaknuti ono što regulatori mogu i ne mogu raditi prema važećim zakonima.
- Europski novi sustav IMI bio bi koristan u pružanju odgovora na složene probleme, no on se ne rabi sustavno.
- Strategija i visoke razine foruma poput sastanaka primalja nužni su za učinkovitu vezu između regulatora pri registraciji. Stoga je potrebna svakodnevna komunikacija.
Završna riječ
Prof. Tony Hazell zahvalio je sudionicima na njihovu aktivnom sudjelovanju, a Marianne Benoit Truong Cahn pozvala je u ime predsjednice Marie-Joseé Keller sve sudionike na drugi sastanak, koji će se održati u Parizu 20. studenoga 2009.
- Sastanak European midwifery regulators (pdf, 118.27 KB)
